Cetingrad: Trg hrvatskih branitelja i crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije
Cetingrad je općina u središnjoj Hrvatskoj na području mikroregije Kordun u Karlovačkoj županiji. Graniči s gradom Slunjem te općinama Rakovica, Topusko, Vojnić i Velika Kladuša. Površina općine je 140 km2, prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala je 2 746 stanovnika, a obuhvaća 36 naselja podijeljenih u 10 mjesnih odbora, od kojih su najveća Pašin Potok, Bogovolja, Komesarac, Tatar Varoš, Grabarska, Batnoga, Ponor i Maljevac. U Maljevcu se nalazi međunarodni granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom na cesti Karlovac – Vojnić – Velika Kladuša te u Bogovolji malogranični prijelaz. Središte općine je istoimeno mjesto Cetingrad koje je nastalo nedaleko od ostataka znamenite srednjovjekovne utvrde Cetin. Poštanski broj Cetingrada je 47 222.
Glavne gospodarske grane na području općine su poljoprivreda te malo i srednje poduzetništvo. Razvijena je obrada drva, prijevozničke usluge, trgovina i ugostiteljstvo, a kraj je nadaleko poznat po proizvodnji mlijeka i sira visoke kakvoće te uzgoju konja i stoke.
Područje neizmjerne prirodne ljepote te stanište raznovrsnog biljnog i životinjskog svijeta, cetingradski je kraj gorovit i šumovit, ispresijecan brojnim livadama i obrađenim površinama, bogat mnogobrojnim vodotocima, potocima, izvorima i vrelima. Područje Cetingrada naslanja se na vodotoke rijeka Gline, Korane, Ruševice, Grabarske i Žrvnice koje su iznimno bogate raznovrsnom ribom.
Stari grad Cetin – saborni grad Hrvata
Cetingradski je kraj bogat kulturno-povijesnim znamenitostima značajnim za hrvatsku povijest, posebice iz razdoblja srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, nematerijalnom narodnom baštinom svoga stanovništva te zadivljujućim prirodnim ljepotama. Splet raskoši povijesti, tradicije i netaknute prirode, bogatstvo gastronomskih okusa te blizina Plitvičkih jezera i znamenitih karlovačkih rijeka čine izvrsnu osnovu i potencijal za razvoj raznih oblika turističkih djelatnosti, posebice pustolovnog, lovnog i biciklističkog turizma te ekoturizma. Cetingradski kraj je pravi raj i mamac za sve izletnike, istraživače i pustolove željne odmora, aktivne rekreacije i upoznavanja hrvatske kulture i povijesti.
Najveća znamenitost općine su ruševine staroga grada Cetina, značajne srednjovjekovne utvrde koja se nalazi nekoliko kilometara južno od Cetingrada i po kojoj je mjesto dobilo ime. U srednjem vijeku bila je u posjedu nekoliko znamenitih hrvatskih plemićkih kuća, a 1. siječnja 1527. godine na Cetinu je održan Cetinski sabor na kojem je hrvatsko plemstvo izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskog kralja. U hrvatsko-turskim ratovima utvrda je više puta razarana i popravljana, a s prestankom turske opasnosti Cetin je napušten. U blizini ruševina nalazi se još nekoliko arheoloških lokaliteta koji svjedoče o važnosti srednjovjekovnog cetinskog kompleksa, poput ostataka starog franjevačkog samostana. Također, brojne su srednjovjekovne prometnice vodile kroz cetingradski kraj, od kojih neke vuku podrijetlo još iz rimskih vremena.
Za vrijeme Domovinskog obrambeno-oslobodilačkog rata Cetingrad je bio potpuno razoren i okupiran, a cetingradski Hrvati istjerani sa svojih ognjišta. Mjesto je dugo iščekivanu slobodu konačno dočekalo 7. kolovoza 1995. godine, kada je Cetingrad oslobođen u sklopu vojno-redarstvene operacije Oluja, nakon čega je započeo povratak raseljenog stanovništva te poslijeratna obnova i izgradnja. Taj dan kada je oslobođen Cetingrad, 7. kolovoza, slavi se danas kao Dan Općine.
Pogled na Cetingrad
U samom središtu mjesta nalazi se Trg hrvatskih branitelja, spomenik poginulim hrvatskim braniteljima te župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije sa župnim uredom, a uz cestu, koja vodi od crkve prema groblju nalazi se sajmište, na kojem se svake godine na blagdan svetog Josipa (19. ožujka) održava tradicionalni godišnji sajam s nadaleko poznatim „Sajmom konja“. Osim Dana Općine i sajma, glavni događaji u Cetingradu su zborovi na blagdan svetih apostola Petra i Pavla (29. lipnja) te na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, tj. blagdan Velike Gospe koji se slavi 15. kolovoza.
Povijest cetingradskog kraja je povijest stoljetnih borbi, stradanja i pobjeda hrvatskog naroda. Danas, kada Cetingrad konačno uživa dugo sanjani mir i slobodu, njegovi prirodni i kulturno-povijesni potencijali izlaze na vidjelo te predstavljaju zdravu i snažnu osnovicu za daljnji gospodarski razvoj. Na temeljima pradjedovske tradicije i predaje svojih otaca, Cetingrađani danas ponosno i marljivo izgrađuju svoju budućnost.
Korištena literatura i izvori:
Milan Kruhek (1997.): Cetin, grad izbornog sabora Kraljevine Hrvatske 1527., Karlovačka županija, Karlovac
Milan Kruhek, Zorislav Horvat (2010.): Cetin : studija povijesnih lokaliteta i konzervatorski plan upravljanja, Općina Cetingrad, Cetin – Zagreb
Radoslav Lopašić (1895.): Oko Kupe i Korane, Matica Hrvatska, Zagreb
