• Mail
Adresa: Trg hrvatskih branitelja 2; Telefon: 047/781-002; Fax: 047/781-006
Općina Cetingrad|Službene stranice
  • PRORAČUN
    • Programi
  • JAVNA NABAVA
    • Javna nabava – Pozivi
    • Bagatelna nabava
    • Registar ugovora
    • Sprečavanje sukoba interesa
    • Pregled sklopljenih ugovora
  • VAŽNI DOKUMENTI
    • Komunalna infrastruktura (registar)
    • Provedbeni program Općine Cetingrad 2021. – 2025.
    • Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH za Općinu Cetingrad
    • Strateški razvojni program općine Cetingrad 2018. – 2022.
    • Master plan razvoja turizma općine Cetingrad 2019. – 2029.
    • Prostorni plan
    • Plan gospodarenja otpadom 2018. – 2023.
    • Mapa razvoja Općine Cetingrad
    • Financijska izvješća
    • Izvješća o financiranju političkih stranaka
    • Izvješća i program rada vijećnika liste grupe birača
    • Javni pozivi
    • Javna rasprava
    • Ugovori
    • Odluke i Procedure
  • OPĆINSKA TIJELA
    • Općinska načelnica
      • Odluke općinske načelnice
    • Općinsko vijeće
      • Zapisnici i odluke sa sjednica
    • Mjesni odbori
  • KONTAKT
  • Search
  • Menu
  • O Cetingradu
    • Općina
    • Povijest Cetingrada
    • Cetingrad danas
    • Stari grad Cetin
    • Cetingradska tamburica
    • Cetingradski sajam
  • Gospodarstvo
    • Proizvodna djelatnost
    • Javna poduzeća
    • Trgovačko-ugostiteljska djelatnost
  • Škola
  • Župa Cetingrad
    • Statistika župe Cetingrad
  • Udruge
    • Financiranje javnih potreba u 2022. godini
    • Financiranje javnih potreba u 2021. godini
  • Znamenite osobe
  • Vijesti
  • Galerija slika
  • Projekti

MJESTO – IME – POJAM CETINGRADA

Cetin – saborni grad Hrvata, današnje mjesto Cetingrad i cijeli cetingradski kraj izuzetna su vrijednost hrvatske i srednjoeuropske povijesti.

Povijest cetingradskog kraja usko je vezana uz srednjovjekovnu hrvatsku državu, no povijesni izvori upućuju na kontinuitet naseljenosti još iz ilirskog i rimskog vremena. Prema narodnoj predaji Hrvate je iza “visokih gora Karpata” na jadransku obalu (područje drevne Ilirije) početkom sedmog stoljeća dovelo petero braće (Hrvat, Klukas, Lobel, Muhlo i Kosjenc) te dvije sestre (Tuga i Buga).

Cetingrad je nastao na temeljima srednjovjekovnog naselja Vrčkovići koje je već 1082. godine dobilo crkvu „Marijina uznesenja”. Za turskih vremena naselje se je zvalo Kekić selo, da bi nakon oslobođenja od Turaka dobilo naziv Vališ selo po austrijskom generalu Wallischu. Tek u posljednjih stotinjak godina ustalilo se ime Cetingrad po obližnjim ostatcima staroga grada Cetina.

Vrhunac svog političkog i kulturno-povijesnog značaja stari grad Cetin dosiže za vrijeme srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske (lat. Regnum Croatiae) kada je u vlasništvu hrvatskih plemenitih kuća Nelipića, Frankopana i Zrinskih te je često služio kao saborni grad hrvatskih velmoža i cijelog naroda. Jedan se ogranak Frankopana tako po starom hrvatskom običaju prozvao Frankopani knezovi Cetinski, da bi kasnije Cetin potpao pod vlast Frankopana knezova Slunjskih. Kroz cetinski kraj u to vrijeme prolaze brojne važne srednjovjekovne prometnice, od kojih su se neke koristile još i u rimsko doba. Cesta koja je s istočne strane Petrove gore povezivala sjeverne hrvatske krajeve s južnom Hrvatskom bila je poznata kao „glavna“, „velika“, ili „vojna“ cesta (lat. via magna, via exercitualis, via regalis).

Stari je Cetin pripadao posavskoj Hrvatskoj i Zagrebačkoj biskupiji dok su susjedna mjesta Slunj, Rakovica i ostali krajevi pripadali primorskoj Hrvatskoj i Krbavskoj biskupiji. U srednjovjekovno vrijeme, cetinski je kraj, kao i cijela Lika i područje današnjeg Korduna, bio bogat i gusto naseljen kraj s izuzetnom političkom i geostrateškom vrijednošću.

Sam grad Cetin bio je nekada jako utvrđenje opasano dvostrukim osamnaest metara visokim obrambenim bedemima, kulama i osmatračnicama. Čvrste su zidine preživjele propast rimske države da bi zatim još kroz brojna stoljeća odolijevale zubu vremena i ratnim vihorima, posebice za višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova kada je Cetin bio važna vojno-strateška točka i obrambena utvrda.

Povijesno i političko najznačajniji događaj koji se zbio u Cetinu je znameniti Cetinski sabor 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527. godine. Taj veliki zbor hrvatskog plemstva održan po starim hrvatskim običajima saborovanja odredio je budućnost Kraljevine Hrvatske za sljedeća stoljeća čime je Cetin ušao ne samo u hrvatsku, već i u širu europsku povijest. Naime, 29. kolovoza 1526. godine hrvatsko-ugarske snage su poražene od strane Turaka Osmanlija na Mohačkom polju u Baranji kraj Drave, a kralj Ljudevit (Ludovik) II. Jagelović je poginuo. Hrvatskom državom zavladaše tada nove okolnosti te je bilo potrebno izabrati novog kralja i posvetiti se obrani domovine od nadiruće turske opasnosti.

Stoga se na velikom plemićkom saboru u tvrdome gradu Cetinu sastaše hrvatski velikani i 1. siječnja 1527. godine samostalno izabraše austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburškog za svoga kralja, a njegovu ženu Anu proglasiše hrvatskom kraljicom. Novi kralj je obećao da će braniti sve povlastice, prava i drevne pravice te slobode Kraljevine Hrvatske i njenih žitelja te ih materijalno i vojno pomagati u borbi protiv Turaka.

Cetingradska povelja, koju su tom prilikom potpisali najznamenitiji hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili: Andrija Tuškanić, Ivan Karlović, Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog “Sigetskog”, Juraj Frankopan, Vuk Frankopan i Stjepan Blagajski. Na sredini se nalazi pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja što predstavlja prvi prikaz hrvatskog grba upotrijebljenog u diplomatske svrhe.

Ubrzo nakon tog povijesnog događaja, nad Cetin i cetingradski kraj nadvili su se sivi oblaci rata i pustošenja koji će potrajati nekoliko sljedećih stoljeća.

U stalnim borbama protiv turskih pljačkaša Cetin postaje toliko oštećen da ga Hrvati bivaju primorani napustiti. 1584. godine zauzeše ga i popraviše Turci te od tada Cetin poče često mijenjati vlasnike koji ga naizmjenično popravljaju, ruše i pale. Cetin je tako dijelio zlu sudbinu svih susjednih hrvatskih gradova Furjana, Drežnika, Lađevca, Slunja i ostalih koji su se našli na udaru turskih vojni. Turci za svoje potrebe obnavljaju cetinske utvrde o čemu svjedoči nekoliko ploča te značajni ostatci turske arhitekture. Za vrijeme turske okupacije Cetin postaje jedno od najvažnijih i građevinski najvrjednijih djela turskog utvrdnog graditeljstva u hrvatskim zemljama uopće.

No, 1790. godine hrvatska vojska pod vodstvom generala Wallischa konačno uspijeva nakon teških borbi osloboditi grad Cetin. 1809. godine, na poticaj Francuza, Turci ponovo zauzimaju Cetin, ali su ga već 1810. morali napustiti pod prijetnjom maršala Augustea Marmonta, upravitelja Ilirskih provincija. U povijesnim zapisima iz tog vremena umjesto imena Cetin upotrebljava se naziv Czettin. Osmanlije su neuspješno opsjele grad 1813. i 1814. godine, a Hrvati su se konačno učvrstili u Cetinu tek 1834. godine. Grad je tada bio potpuno razoren, nije više popravljan i počeo je padati u zaborav.

Za vrijeme višestoljetnih protuturskih ratova koji su Hrvatima donijeli častan, ali i tragičan naslov Predziđa kršćanstva (lat. Antemurale Christianitatis), nekada bogat i gusto naseljen cetinski je kraj, kao i ostali hrvatski krajevi, bio sustavno uništavan, pljačkan i spaljivan. Neprijatelj je uništavao hrvatske spomenike i znamenitosti, a narod je ginuo u borbama ili je hvatan i odvođen u tursko ropstvo.

Malobrojni su Hrvati ovih krajeva preživjeli raselivši se po ostalim dijelovima Hrvatske, Austrije i Slovačke te se mnogima gubi svaki trag. Već krajem 16. stoljeća okolica je Cetina opustjela, a u 17. stoljeću ostala je potpuno bez svog hrvatskog stanovništva koje je stoljećima tu živjelo. U susjedne krajeve Slunja i Rakovice stanovništvo se je započelo vraćati tek po sklopljenom miru s Turcima 1699. godine u Srijemskim Karlovcima, a u cetinski kraj tek po Svištovskom miru sklopljenom 1791. godine.

Krajem 19. stoljeća razvija se novo naselje četiri kilometra istočno od Cetina, najprije pod nazivom Vališ selo, a sagrađena je i nova crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, već po treći puta na istim temeljima. U Vališ selo krajem 19. stoljeća preseliše iz Cetina svu administrativnu i upravnu vlast i tako Cetin ostade potpuno napušten, a od nekadašnjeg slavnog Cetina – sabornog grada Hrvata ostaše samo hrpe ruševina kao nijemi svjedoci burne povijesti. Godine 1910. Vališ selo dobiva ime Cetingrad.

Radišni i marljivi Cetingrađani su brzo prionuli na rad te se cetingradski kraj počinje ubrzano razvijati. Međutim, nova vremena donose i nove nevolje. Već poslije 1930. godine počinje se stanovništvo osipati. Po popisu stanovništva iz 1930. godine Cetingrad je imao oko 6000 Hrvata, a 1991. godine samo 2500.

Hrvati Cetingrada su strahovito stradali u bratoubilačkom Drugom svjetskom ratu koji je na hrvatskim prostorima ostavio nesretne duboke podjele, ali još i više na Križnom putu 1945. godine te u krvavim odmazdama ratnih pobjednika u poraću. Mnogi su Cetingrađani spas od političkih progona i gospodarske neimaštine potražili iseljavanjem i radom u brojnim europskim i prekooceanskim zemljama, dijeleći iseljeničku sudbinu s mnogobrojnim Hrvatima iz svih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

CETINGRAD U DOMOVINSKOM RATU – PROGONSTVO – POBJEDA – POVRATAK

Zadnje desetljeće 20.-og stoljeća donosi obnovu hrvatske države na tradicijama hrvatske državnosti još od srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske za koju je Cetin uvijek bio posebno vezan. Vođeni plemenitom idejom općehrvatske pomirbe i zajedništva svih Hrvata domovinske i iseljene Hrvatske, hrvatski su sinovi i kćeri odlučili prekinuti nesretnu hrvatsku šutnju i stvoriti slobodnu i suverenu državu Hrvatsku za sve njene državljane.

Nažalost, za preostale Cetingrađane tada započinje još jedna kalvarija. Okupatorske snage odlučuju svim sredstvima držati Hrvate u pokornosti te Hrvati uviđaju da stvaranje samostalne hrvatske države ne će proći bez otpora. Hrvatski narod shvaća da se za plemenitu ideju hrvatske državnosti treba oružano izboriti baš kao što su se i stari Hrvati Cetina borili za svoju slobodu kroz minula stoljeća.

U najtežim danima napada na mladu hrvatsku državu Cetingrad je bio posljednje uporište obrane Slunja, a odupirao se napadima okupatora čak jedanaest dana nakon pada Slunja. Zadnji napad na Cetingrad je poveden 25. studenog 1991. godine iz više smjerova. Hrvatski branitelji su žestoki napad zadržavali sve do drugog dana kada su bili primorani povući se u Bosnu. Ubrzo nakon ulaska u mjesto okupatori su minirali i srušili cetingradsku katoličku crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije koju su već prije oštetili granatiranjem.

Hrvati Cetingrada su istjerani iz svojih domova, a Cetingrad je uništen i opustošen. Kroz sljedećih nekoliko godina Cetingrađani su živjeli u progonstvu, ponajviše u Karlovcu i Zagrebu, sanjajući dan kada će se vratiti na svoja porušena ognjišta. Na trenutak je izgledalo kao da su se vratila ona davna, pomalo već zaboravljena vremena turskog zuluma, samo što je ovaj puta dušmanin bio netko drugi.

No, uzdajući se u vlastitu snagu i sigurnu pobjedu, odlučni stvoriti sretnu budućnost za svoju djecu, Hrvati se ni ovaj puta nisu predali. Konačni udarac neprijatelju zadaje Hrvatska vojska u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te 7. kolovoza 1995. godine hrvatski vojnici oslobađaju Cetingrad i omogućuju povratak raseljenih Cetingrađana na pradjedovska ognjišta. Odmah po povratku Cetingrađani započinju s obnovom i izgradnjom svojih porušenih i opljačkanih domova. Četrdeset i sedmero Cetingrađana je položilo svoje živote na žrtveniku domovine u Domovinskom ratu.

Nakon toliko stoljeća borbi i stradanja, Cetingrad danas konačno opet uživa mir u samostalnoj hrvatskoj državi te ima priliku iskoristiti svoje brojne potencijale i ponovno postati ono što je nekada bio, bogato, razvijeno i kulturno mjesto sretnih i zadovoljnih ljudi, topli i sigurni dom za svakog dobronamjernika.

Korištena literatura i izvori:

Milan Kruhek (1997.): Cetin, grad izbornog sabora Kraljevine Hrvatske 1527., Karlovačka županija, Karlovac
Milan Kruhek, Zorislav Horvat (2010.): Cetin : studija povijesnih lokaliteta i konzervatorski plan upravljanja, Općina Cetingrad, Cetin – Zagreb
Radoslav Lopašić (1895.): Oko Kupe i Korane, Matica Hrvatska, Zagreb

KZGSGSGS

Ostali korisni linkovi

  • Općina Rakovica, Rakovica.net
  • Lječilište Topusko
  • Nacionalni park Plitvička jezera
  • Udruga Cetin 1527
  • KUD Lađevčani
  • Turistička zajednica Karlovačke županije
  • Gospićko-senjska biskupija
  • Slunjski dekanat

Archives

  • January 2023
  • December 2022
  • November 2022
  • October 2022
  • September 2022
  • August 2022
  • July 2022
  • June 2022
  • May 2022
  • April 2022
  • March 2022
  • February 2022
  • January 2022
  • December 2021
  • November 2021
  • September 2021
  • August 2021
  • July 2021
  • May 2021
  • April 2021
  • March 2021
  • February 2021
  • January 2021
  • December 2020
  • November 2020
  • October 2020
  • September 2020
  • August 2020
  • July 2020
  • June 2020
  • May 2020
  • April 2020
  • March 2020
  • February 2020
  • January 2020
  • December 2019
  • November 2019
  • October 2019
  • September 2019
  • August 2019
  • July 2019
  • June 2019
  • May 2019
  • April 2019
  • March 2019
  • February 2019
  • December 2018
  • November 2018
  • October 2018
  • September 2018
  • August 2018
  • July 2018
  • June 2018
  • May 2018
  • March 2018
  • February 2018
  • January 2018
  • December 2017
  • October 2017
  • September 2017
  • August 2017
  • June 2017
  • May 2017
  • March 2017
  • February 2017
  • October 2016
  • August 2016
  • June 2016
  • March 2016
  • February 2016
  • October 2015
  • August 2015
  • July 2015
  • March 2015
  • January 2015
  • December 2014
  • August 2014
  • March 2014
  • October 2013
  • August 2013
  • June 2013
  • March 2013
  • October 2012
  • September 2012
  • August 2012
  • June 2012
  • March 2012
  • January 2012
  • March 2011
  • February 2011
  • January 2011
  • December 2010
  • August 2010
  • May 2010
  • March 2009

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Plan gospodarenja pogledajte OVDJE (pdf download)

Zadnje vijesti

  • hr-ka-cgJavni poziv za sklapanje ugovora za sufinanciranje troškova sterilizacije i kastracije pasa i mačaka na području Općine Cetingrad za 2023. godinu.26/01/2023 - 13:21
  • hr-ka-cgJavni poziv za dodjelu novčane pomoći studentima s područja Općine Cetingrad za akademsku 2022./2023. godinu18/01/2023 - 11:09
  • hr-ka-cgNatječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta13/01/2023 - 13:03

Kontakt podaci

Adresa: Trg hrvatskih branitelja 2, Cetingrad

Telefon na koji nas možete kontaktirati je: 047/781-002

Radno vrijeme
  • Ponedjeljak - Petak: 7.00h - 15.00h

Zadnje vijesti

  • hr-ka-cgJavni poziv za dodjelu novčane pomoći studentima s područja Općine Cetingrad za akademsku 2022./2023. godinu18/01/2023 - 11:09
  • hr-ka-cgNatječaj za prodaju poljoprivrednog zemljišta13/01/2023 - 13:03
  • Christmas cozy background with decor details, snow and blurry lights copy space.Sretan Božić i nova godina!23/12/2022 - 11:19

Kategorije

  • Čestitke
  • Javna nabava
  • Natječaji
  • Vijesti
  • Vijesti iz dijaspore

Pogledajte:

  • Mapa razvoja Općine Cetingrad
  • Javni pozivi
  • Ugovori
  • Vijesti
  • Izvješća i program rada vijećnika liste grupe birača

© Stranicu napravio Obzor marketing
Open toolbar

Prilagodba

  • Povećaj tekst
  • Smanji tekst
  • Sivi tonovi
  • Visoki kontrast
  • Negativni kontrast
  • Svijetla pozadina
  • Podcrtaj poveznice
  • Čitljiv font
  • Reset
  • Izjava o pristupačnosti
Scroll to top